Sažetak
U ovom radu pokušava se ukazati na neke od bitnih odrednica Knjige vrtova (2004) Dževada Karahasana, sa sviješću da je u jednom kratkom prikazu nemoguće pokazati sve misaonorefleksivne, kulturološke, filozofske, religijske, književnokritičke i teorijske vrijednosti knjige. Knjiga vrtova sastoji se od pet eseja u kojima autor, polazeći od slikovne predstave vrta, semantičkim analogijama i poređenjima uspostavlja veze i traga za onim što je zajedničko u različitim kulturama i religijama, dovodeći vrt do univerzalnog simbola. Vrt se ukazuje bitnom odrednicom čovjekov bivstvovanja na zemlji i njegovom potrebom da, privodeći prirodu kulturi, uspostavi jedan svijet bogat značenjima. Samo one pojave u kulturi koje mogu značiti, odnosno reflektirati na nešto izvan samoga sebe ne dopuštaju ispraznost i pseudomitologiziranje. Karahasan odnos ovozemaljskih vrtova spram rajskoga vrta vidi kao odnos govora i jezika; strukturalnom analizom zbornika Hiljadu i jedna noć ukazuje na vrt kao kompozicijsko i motivacijsko čvorište; žena, ruševina privatne kuće, kao i gornji dio Parka u Sarajevu također funkcioniraju kao vrt; on povezuje značenje pustinje u kršćanstvu sa onim stoje vrt u islamu; i konačno, prateći ezoterijsku misao kroz različite kulture u različitim historijskim periodima, ukazuje na bliskosti i razlike specifičnih kulturoloških modela.
