Sažetak
Nakon Drugog svjetskog rata i poraza fašističkih režima, u Evropi i svijetu, na prostoru središnjeg i zapadnog dijela Balkanskog poluotoka formirana je socijalistička Jugoslavija, u čiji je sastav ušla i Bosna i Hercegovina, na koju su se ratna dešavanja izrazito negativno odrazila. Pored stradanja stanovništva negativne promjene desile su se i u pogledu naučnih, obrazovnih i kulturnih institucija. Ove promjene uzrokovale su lošu obrazovnu strukturu stanovništva i otežano naučno djelovanje u Bosni i Hercegovini neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Kada govorimo o ovom periodu treba naglasiti da se on nije mogao cjelovito istraživati, iz više objektivnih i nešto manje subjektivnih razloga. Između ostalog, medu prve mogu se ubrojiti: pristup arhivskoj građi, nesređenost pojedinih arhivskih fondova i vremenska distanca, a među druge i ideološko-politička podobnost. Ovaj rad pokušava doprinijeti studioznijem proučavanju ukupnih društvenih kretanja u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata.
