Sažetak
Postoje dva aspekta ovoga naučnog rada - jedan je sociološki koji se bazira na sociološkim ogledima o odnosu globalizacijskih trendova spram bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti. Drugi aspekt ovog članka jeste pedagoški, koji svoj akcent promatranja stavlja na razvoj djeteta i obrazovne procese u vrijeme digitalne tehnologije koje su jedna od posljedica tranzicije bosankohercegovačkog društva. Sadržina i dubina promjena bosanskohercegovačkog društva obuhvata duži period tranzicijskih promjena u svim segmentima društva, najprije tu su se desile političke promjene, nova teritorijalna i demografska ustrojstva društva i države, koja su u svojim retrogradnim procesima uveliko ostavile velike poljedice po odgoj, obrazovanje i kulturu Bosne i Hercegovine.
„Umjesto demokratizacije društva zatonuli smo u totalitarizam, čiju je okosnicu činio nacionalizam; umjesto u ekonomsku tranziciju i tržišnu ekonomiju zatonuli smo u mafijaško-kriminalno i korupcijsko stanje; umjesto prava čovjeka uspostavljen je kolektivitet nacionalnih i narodnih prava u kome jedinka i njegov interes ne postoje (...)“ (Fočo, S. 2005: 49). Dok su s druge strane mladi u suživotu sa svim proizvodima Zapada, najprije s digitalnim svijetom koji postaje jedan od dominirajućih faktora, čak koji svojim postojanjem utječe na proces odgoja i obrazovanja, a samim tim i na razvoj ličnosti. On svojim djelovanjem stvara promjene u dosadašnjoj „hijerarhiji“ obrazovanja. Uloge svih faktora se mijenjaju. Nastavnici i profesori nisu više jedini izvor informacija. Informacije su lahko dostupne učenicima i studentima svugdje. Sada se mijenja uloga onih koji educiraju mlade, zapravo, ona uloga u kojoj je nastavnik i profesor bio izvor informacija nestaje, oblikuje se u onu ulogu u kojoj pomaže učenicima i studentima usmjeravajući ih na prave informacije i pomažući im organizirati već postojeće. Zato se kaže da nastavnik nije više solista nego prateći vokal (Delors, J. 1998).
Kroz empirijski dio ovog rada pokazat ćemo kakvo je mišljenje studenata prema bosanskohercegovačkom društvu i kulturi, te na koji način prebroditi tranzicijske promjene u bosanskohercegovačkom društvu.
