Sažetak
Pojedine riječi su vremenom iščezavale i jezici su se uvijek mijenjali što je u njihovoj prirodi. Smatra se da je jedan jezik ugrožen ako ga djeca više ne uče kao maternji jezik. Jedan jezik može izumrijeti i političkim djelovanjem. U lingvistici je poznat pojam lingvocid koji podrazumijeva uništavanje jednog jezika. Uzroci nestanka jezika su brojni; neke riječi, pa i jezici, izumiru razvojem savremenih tehnologija i sredstava komunikacije, digitalizacije, ekonomskim djelovanjem. Neki jezici su, pak, nestali na brutalan način preko fizičkog uništenja populacije koja ga je koristila. Postoje tendencije i obnavljanja jezika zajedno sa buđenjem svijesti govornika o postojanju vlastitog identiteta. Analiza digitalne prisutnosti jezika upozorava da manje od pet posto jezika postoji na internetu (Andreas Kornal, mađarski matematički lingvist), odnosno da 95 posto postojećih jezika ne postoji u digitalnom svijetu, te Kornal smatra da će oni teško ući u digitalno doba. Tako se smatra da je 40 posto jezika svijeta ugroženo.
Važan zadatak stvaranja novih riječi jeste proizvesti njihovu upadljivost, razviti ekonomičnost i potaknuti interesovanje. Nove tvorenice treba da imaju komunikativan cilj, da doprinesu boljoj komunikaciji, da ponude neku novu informaciju, da na nešto apeliraju, odnosno, da su interesantne i zanimljive. U takvom procesu najprije nestaju pojedine riječi arhaizmi (Archaismen) gdje se one zamjenjuju novim riječima, neologizmima (Neologismen).
