Sažetak
U jednom već gotovom popisu radova o srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, vidljiv je skroman broj bibliografskih jedinica o pravnoj, sudskoj i društvenoj strukturi srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Tim prije začuđuje činjenica da su u dugom vremenskom periodu identifikovane brojne osobenosti srednjovjekovne strukture bosanskohercegovačkog društva posmatrane kroz prizmu pravnih odnosa i jednog od njenih skoro neistraženih fenomena knežak i pristav. Rad Pristav i knežak u sudskoj, pravosudnoj i društvenoj strukturi srednjovjekovne Bosne i Hercegovine analizira pravosudnu, sudsku i društvenu strukturu srednjovjekovne Bosne i Hercegovine kroz dubrovačke historijske izvore i mišljenja u historijskoj literaturi.
U srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini uz svaku porotu određuje se izvršni službenik suda (pristav, knežak, riverius, famulus itd.). Radi se uvijek o uglednim ljudima sa područja srednjovjekovne Bosne i Hercegovine izvježbanih u ovoj vrsti sudskih poslova. Izvještaj pristava i knežaka uživa javnu vjeru i dokaz je o svemu što se odigralo na porotnom suđenju. Ukoliko dolazi do zaklinjanja porotnika, tim činom rukovodi pristav a svjedok tome je knežak. U pojedinim dubrovačkim dokumentima, u istoj su funkciji i knežak i pristav što samo ukazuje u koliko su važnom položaju bile ove dvije funkcije.
