Rodna teorija i Vlastita soba Virginije Woolf

Sažetak

U radu se istražuje poimanje roda i rodne uloge žene u kontekstu Vlastite sobe (1929) Virginije Woolf, ali i njenog romana Gospođa Dalloway (1925). Virginia Woolf je zasigurno udarila temelje feminističkoj teoriji tako što je kroz svoje romane i kritičke eseje ukazala na marginalizirani položaj žene u društvu i književnosti. Također je dovela u pitanje ideju roda, odnosno spola i okarakterizirala rod kao ideološki strukturiranu i društveno kontroliranu ideju, što će kasnije postati osnovom rodne teorije. Virginia Woolf je također istakla ulogu jezika u konstruiranju identiteta, te je među prvima skrenula pažnju na značaj pojma koji će kasnije biti nazvan „ženskim pismom“. U svojoj raspravi Vlastita soba koju mnogi feministički teoretičari smatraju prvim manifestom moderne feminističke svijesti, Woolfova prikazuje odnos među spolovima na osnovu vlastitog iskustva, a posebno obrađuje pitanje žene u književnosti, te tako zajedno sa svojim ukupnim djelom otvara i problematizira neke od osnovnih tema feminizma.